TRANSLATOR


MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Porodica: lamiaceae ( labiatae ) - usnače. Farmakopejskinaziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. ..[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. ..[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani. [...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. . [...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca

Rusomača- Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja. [...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...]

Nastavi dalje...

MATIČNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje. [...]

Nastavi dalje...

VALERIJANA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom. [...]

Nastavi dalje...

RUŽA
DODATAK PRIPRAVKA

ruza

RužaLat: Rosa centifolia. Eng: rose (the provence rose or cabbage rose or rose de mai) D: die rosen (zentifolie, provence-rose, oder kohl-rose ). Fr: la rose (le rosier cent-feuilles). Imena su još i crvena ruža, Francuska ruža, majska ruža, šipak i vrtna ruža. Domovina ruže je Perzija iz koje ju Rimljani u 1.ST.pr.n.e. Donose u Europu. Ruža je najpoznatiji cvijet na svijetu a simbol je čiste ljubavi, majčinske ljubavi, bezuvjetne ljubavi, erotičnosti i seksualnosti lišene osjećaja krivnje, prijateljstva i odanosti, a za umjetnike predstavlja neiscrpno nadahnuće stvaralaštva. Ruža je trajna bodljikava biljka, naraste do 2 m visine sa dugim granama i listovima srcolikog kopljastog oblika koji su na rubovima nazubljeni. [...]

Nastavi dalje..

ROSOPAS
DODATAK PRIPRAVKA

rosopas

Rosopas - vaš tihi susjed. Lat. Chelidonium Maius L. Eng: Greater celandine / tetterwort. D: Das Schöllkraut. Fr. La chélidoine / Grande chélidoine. Rosopas pripada obitelji makova (Familiae Papaveraceae), a ljekarnički mu je naziv Herba Chelidonii maioris. Rosopas je zeljasta biljka, plavozelena, razgranjena i visoka 30 do 80 cm. Svi dijelovi biljke sadrže žuti mliječni sok. Listovi su izmjenični, donji su perasti, a gornji perasto izrezani. Cvjetovi su zlatnožuti, s četiri latice i brojnim prašnicima, združeni u paštitaste cvatove na vrhovima ogranaka. Plod je duga višesjemena komuška. Zanimljivo, sjemenke imaju privjeske koje mravi rado jedu i sakupljajući ih rasprostiru ovu vrstu. [...]

Nastavi dalje...

MAK DIVLJI





MAK DIVLJI

Lat: Papaver rhoeas l.

Eng: Corn poppy, Corn rose, fFeld poppy, Flanders poppy, Red poppy, Red weed, Coquelicot

D: Der klatschmohn, Auch mohnblume oder klatschrose

Fr: Le coquelicot, Ponceau, Pavot coquelicot ou pavot rouge

Ostali nazivi: Bulka, Crveni mak, Turčinak, Divlji mak.

Opis

Porijeklom je iz Bugarske i Turske, mak turčinak srodnik je orijentalne vrste maka.

U Egipatskim grobnicama nađen je cvijet maka. U Grčkoj i Italiji koristili su se mladi listovi za pripremu salata sve do 16. stoljeća.

Mak je jednogodišnja zeljasta biljka s uspravnom stabljikom visine do 60 cm, obrasla gustim dlačicama. Perasto iscijepani listovi su jajoliki.

Cvijet je jarkocrven, svijetlocrven ili bijel, a čim se rascvate i uspravi, odbaci latice.

Plod je tobolac s brojnim pretincima ispunjen sjemenom bubrežastog oblika.

Vrijeme cvatnje mu je od svibnja do srpnja.

Divlji mak sličan je pitomom, ali se od njega razlikuje nižim i nježnijim rastom, perasto iscjepkanim listovima i manjim vrlo nježnim crvenim cvijećem.

To je otporna jednogodišnja biljka koja voli vrlo sunčane položaje, te bogato i propusno tlo.

Razmnožava se sjemenom u proljeće ili jesen.

Cvjeta krajem proljeća jednim crvenim cvijetom tamnog središta na dugačkoj, vitkoj stabiljci.

Njega nalazimo kao uporan korov na poljima, u žitu, uz putove i živice, na željezničkim nasipima i na svim napuštenim i obradivim zemljištima.

Turčinak je rasprostranjen u Europi, umjerenoj Aziji, sjevernoj Africi, Kanarskim otocima, Madeiri, u atlantskoj i pacifičkoj Sjevernoj Americi i u Australiji.

Primjena

Ove krhke jednogodišnje biljke sa krupnim, upadljivim cvjetovima tamnocrvene, svjetlocrvene i rijeđe bijele boje, koje često krase naša žita i neobrađena polja, poznate su još pod nazivom mak turčinak (papaver rhoeas), poljski mak i gope.

Cvjetovi ponosno rastu na visokim, jednostavnim ili slabo razgranatim stabljikama koje su, kao i listovi, prekrivene gustim i oštrim dlačicama.

Sami cvjetovi vrlo su nježni i tanki i prilikom branja ne smiju se jako stisnuti jer promijene boju u plavu.

Plod je čahura okrugog ili konusnog oblika, u kojoj se nalaze mnogobrojne, sitne, plavosive sjemenke.

Smatra se da je divlji mak u svježem stanju otrovan, pa se zato koriste samo suhi cvjetovi i zrela sjemenja.

Listići cvjetova se suše i od njih se spremaju sirupi i čajevi, koji se koriste u narodnoj medicini za smirivanje kašlja, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika, pluća, kroničnog bronhitisa i astme. Krunićni listići cvijeta poboljšavaju probavu, smiruju grčeve i bolove u želucu te zajedno sa sjemenkama pomažu kod depresije i nesanice.

Koriste se i za bojenje vina i rakije.

Sjemenje se koristi kao začin za posipanje peciva i kolača, a sjemenke se beru tek kada su čahure potpuno zrele. U narodnoj medicini koriste se za liječenje oboljenja i smetnji sa dišnim organima, želucem i liječenje duševnih bolesti.



MAK DIVLJI



Sadržaj, primjena i stanište:

Bez naročitog je mirisa, a gorka okusa.

Raste kao korov po poljima, uz nasipe željezničkih pruga, putove itd.

Branje i prerada: sabiru se cvjetne latice (flores rhoeaados) po sušnom vremenu i suše na jakom suncu na mirnom mjestu bez vjetra.

Kod sušenja latica potrebno je paziti da se okreću sa drvenim predmetom i to pažljivo, poradi krhkosti samih latica. Nakon cvatnje ubiru se zelene čahure koje sušimo na toplom mjestu.

Ljekoviti sadržaj: uz sluz, gumu i šećer, sadrži oko 0,1% alkaloida od kojih je glavni sastojak readin, zatim tebain i biljna boja antocian.

Ljekovito djelovanje; mak turčinak ili divlji mak je prema starim zapisima stari pučki lijek koji mekša, ublažuje, umiruje, izlučuje, podražuje i tjera znoj, te se rabio za liječenje oboljenja dišnih organa i putova.

Mak se ponajprije koristio za liječenje: jakog kašlja, grčevitog dječjeg kašlja, katara, jer je dobar i za iskašljavanje i za umirenje kašlja, promuklosti i bolova u prsima.

Umirujuće sedativno djelovanje maka koristi se kod nesanice, lakših oblika depresije i napetosti.

Liječi grčeve i živčane probavne smetnje, bolesti jetre i žuči, naročito kod žutice.

Pučka receptura preporučuje čaj od 4 cvijeta i to od cvijeta maka, podbjela, steže, bijelog sljeza za liječenje plućnih bolesti, kojima se danas još dodaje cvijet kamilice, lipe, bazge i divizma. Antikarcenogeno svojstvo biljke su predmet novijih znanstvenih istraživanja.

Zapadna pučka medicina rabi mak turčinak za liječenje: apscesa, bronhitisa, bolesti živaca, svih oblika kašlja, karcinoma, žutice, menstrualnih tegoba, nesanice, za opuštanje živčanog sustava. Za izazivanje narkotičnog djelovanja rabe se sjemenke, a u liječenju karcinoma cijela biljka.

Svojstva

Svojstva maka:

- analgetik

- antikarcinomik

- antispazmatik

- antitusik

- dermetik

- ekspektorant

- hipnotik

- narkotik

- sedativ

- sekretolitik

- tonikum

- zaštita krvožilnog sustava

- reguliranje krvnog tlaka i grušanja krvi

U svježem stanju ova biljka je otrovna, ali zato suhi cvjetovi i zrela sjemena kada se konzumiraju u normalnim količinama, ne mogu biti štetne.



MAK - VARIJANTE



Općenito o maku:

Danas se koristi samo još u pučkoj medicini te se za njega može reći da je "bezopasni opijum domaće ljekarne".

Sadrži bezopasne alkaloide za razliku od svog srodnika, maka (papaver somniferum), koji je bogat morfinom i drugim opijumskim alkaloidima. Pored alkaloida sadrži još i crvenu boju, organske kiseline, gorke supstance, tanine, skrob, a najljekovitija materija u bulki je sluz i nalazi se u cvjetovima.

Pri sušenju kruničnih listića (samo se taj dio cvijeta koristi) ne treba ih previše dodirivati jer tada gube ljekovita svojstva i mjenjaju boju, odnosno poplave. Od njih se spravljaju sirupi i čajevi, a koriste se i za bojenje vina, rakije i drugih napitaka. Sjemena se, osim za liječenje, koriste i kao začin za posipanje peciva i kolača kojima daju ugodan miris i okus. Sjemenke se beru tek kada su čahure potpuno zrele.

Bulka se koristi uglavnom u narodnoj medicini za liječenje oboljenja i smetnji dišnih organa, želuca i duševnih bolesti. Čajevi i sirupi na bazi ove biljke smiruju kašalj, pomažu iskašljavanje, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika i pluća, kroničnog bronhitisa i astme. Krunični listići poboljšavaju probavu, smiruju grčeve i bolove u želucu, a zajedno sa sjemenkama djeluju smirujuće pa pomažu kod depresija, neuroze i nesanice.

Mak turčinak, poznat i pod imenom crveni mak, divlji mak, poljski mak, glavobolj, žitni mak, pucalica, turčin cvijet, slijedio je čovjeka u svim njegovim osvajačkim pohodima, miješajući svoje sjeme sa sjemenom žitarica.

Nekada se kao lijek mnogo više cijenio.

Za liječenje se uzimaju cvjetovi u kojima se nalazi alkaloid rhoeadin. Ovaj se alkaloid nalazi u mliječnom soku kojim obiluje čitava biljka.



MAK LJEKARSKI



Razne primjene:

Zbog sluzi koja se nalazi u cvijetu, droga navodno mekša, izlučuje, ublažava, umiruje podražaj, potiče znojenje, pa se upotrebljava kao lijek kod bolova u prsima, kod kašlja, promuklosti, katara, kod bolesti pluća i slično.

Cvjetovi maka sastavni su dio "čaja od četiri cvijeta", zajedno s bijelim sljezom, podbijelom i petoprstom. Takvoj mješavini još se može dodati crni sljez, divizma i ljubičica.

Kao sirup se daje se djeci kod grčevitog kašlja. U većoj količini može djelovati štetno, jer se misli da je biljka u vrijeme cvjetanja i odmah nakon cvjetanja otrovna.

Štetno djeluje na životinje.

Iako divlji i pitomi mak imaju isto "uspavljujuće djelovanje", mak turčinak ne sadrži opasan morfij koji predstavlja pravu pošast našeg doba droge i životnih nevolja.

Ljekoviti pripravci:

Makove latice uberite prije nego uvenu.

Beru se po lijepom vremenu, a odmah se osuše i ne smiju se prevrtati rukom, nego drvenim štapićem. Ako ih dotaknemo prstima promijene svoju prirodnu boju i gube ljekovitost. Budući da su veoma krhke morate njima pažljivo rukovati.

Osušite ih brzo na zraku (ali zaštićene od vjetra), rasprostrite na velikoj papirnatoj ili platnenoj podlozi.

One moraju postati zagasito-crvene boje, a ne crne ili bezbojne; to bi bio znak da su se pokvarile. Kad su posve suhe, spremite ih u hermetički zatvorene staklene posude.

Čahure sa sjemenjem uberite neposredno nakon što latice otpadnu, dok su još zelene. Inače, može se dogoditi da nađete samo praznu čahuru.

Zrelo sjeme izlazi kroz uske proreze na plodu, dok ga vjetar njiše na vrhu stabljike.

Oparak za smirivanje (lagano narkotičko sredstvo) od cvjetova: stavite prstohvat osušenih latica u šalicu vrele vode i popijte prije spavanja.

Oparak od čahura (protiv nesanice): stavite 7-8 čahura na litru vode (2 žlice prije spavanja za djecu, 4 za odrasle).

Ovaj se oparak može koristiti u vanjskoj primjeni; za grgljanje, protiv angine, kašlja i slično.

Protiv proljeva: priredite čaj od latica, oparak od čahura, pa ih pomiješajte i dodajte čašu maslinova ulja.

Napomena:

Ako je čaj ili oparak od samog maka prejak za vas ili se bojite koristiti ih čiste, dodajte samo 2-3 latice maka lipovu čaju ili upotrijebite "čaj od četri cvijeta" koji smo već opisali.

Ovi su umirujući čajevi dragocjeni lijek protiv angine, bronhitisa, astme i nesanice.

Sirup za smirivanje bolova i kod grčevitog kašlja djece:

100 grama cvijetnih latica maka turčinka popariti sa 1300 grama kipuće destilirane vode u koju se prije toga iscijedi pola limuna; poklopiti i poslije 8 sati procijediti i iscijediti, pa dodati 2,5 kg šećera, zagrijati da zakipi i kad se ohladi, razliti u male boce od 100 do 200 grama.

MAK KOCKE (poznata slastica)



Oprez kod konzumiranja :

Daje se djeci:

Do 15 mjeseci po 5 grama dnevno

Do 3 godine po 10 grama dnevno

Do 5 godina po 20 grama dnevno

Do 10 godina po 30 grama dnevno.

Čaj: po

25 grama cvijeta maka-turčinka

25 grama bijelog sljeza,

25 grama osušenih ribizla,

25 grama malina

25 grama višanja.

Dvije žlice te mješavine prokuhati 5 minuta i poslije 2 sata odliti, zasladiti i piti na 2 sata po 1 žlicu (djeci malu, odrasli veliku).

Psorijaza

Za kupku ruku i nogu ili cijelog tijela preporučuje se sljedeći pripravak (na litru vode):

1 prstohvat žita (škrob)

1 prstohvat divljeg maka (cvjetovi)

1 prstohvat crnog sljeza (zdrobljeni korijen i cvjetovi)

1 prstohvat lipe (bjelika ili cvjetovi)

1 prstohvat ruža

Herpes

Za kupke ruku i nogu te sjedeće kupke ili vaginalni tuš (ali ne i za ispiranje usta, čak i ako se u njima pojavio herpes) na litru vode:

1 prstohvat rosopasa (polusvježi listovi)

1 prstohvat poreča (cvjetovi)

1 prstohvat divljeg maka (listovi i smrvljene čahure)

1 prstohvat bijelog sljeza (zdrobljeni korijen)

1 prstohvat ruže

1 prstohvat lavande

Čaj i sirup:

Čaj

1 čajna žličica osušenih latica, 2 dl vode

Priprema: osušene latice maka preliti kipućom vodom, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Piti zaslađeno medom kod plućnih oboljenja i nesanice, a kod grčeva bez meda.

Sirup od latica:

- za plućne i dišne bolesti, upalu krajnika i porebrice

100 g cvjetova, 1.3 l vode, 2.5 kg šećera, 1 limun

Priprema: kipućom vodom preliti latice maka i dodati sok od jednog limuna. Pustiti da odstoji 8 sati i procijediti. Dodati šećer i prokuhati.

Uporaba: Djeca do 15 mjeseci uzimaju 5 čajnih žličica dnevno, do 3 godine 10 čajnih žličica, djeca do 5 godina 20 čajnih žličica sirupa, djeca do 10 godina uzimaju 30 čajnih žličica dnevno.

Čaj - kod nesanice:

2 zelene čahure maka, 2 dl vode

Priprema: Čahure rezrežemo i kratko ih prokuhamo. Poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.

Čaj - kod nesanice, kašlja, grčeva i prehlade:

20 grama svježih latica, litre vode

Priprema: latice prelijemo vrućom vodom, poklopimo da odstoji 15 minuta i procijedimo. Pijemo po šalicu čaja tri puta na dan nakon jela.

Iz kulinarstva:

Latice maka rabe se za bojenje sireva, vina i sirupa.

Sitno sjeme se koristi kao začin.

MAK - ČAHURA - MLIJEČNI SOK



Oprez! mak je toksičan

Toksičnost: Readin

Otrovni dijelovi biljke:

Cijela biljka - naročito mliječni sok.

Mliječni sok u peteljkama i listovima a naročito u čašicama nedozrele biljke sadrži haluciogene materije, te se iz tekućine koju ispušta ako se zareže rafiniranjem dobiva opijum. Takav sok već u malim količinama izaziva pospanost, umor, malaksalost, a veće količine izazivaju smrt.

Simptomi trovanja: ako se alkaloid redin konzumira u većim količinama može izazivati neugodne grčeve.

Primjena opijata iz maka je zakonom zabranjena, jer djelovanje opijata zbog otrovnosti, izaziva promjenu u živčanom sustavu, smanjuje frekvenciju disanja, a paraliziranjem centra za disanje izaziva smrt. U blažim koncentracijama, opijat izaziva nesvjesticu, oštećenja krvožilnog sustava i kolaps.

Kontraindikacije:

U većim količinama može djelovati štetno.



molimo pročitati izjavu



** BROJAČ POSJETA WEBSITA **