KUPINA
KUPINA
Latinski: Rubus fruticosus L.
Engleski: Blackberry
Njemački: Die Brombeeren
Francuski: La mure
Kupina je naziv za nekoliko vrsta biljaka penjačica iz roda Rubus iz porodice ruža (Rosaceae).
Narodni nazivi: crna jagoda, črna jagoda, črna kupina, ežina, ježina, kopinje, kupinjača, kupjenak, crna malina, maljuga, rbida, robidnica.
Opis
Kupina je trajni grm s horizontalno položenim korijenjem koji tjera 1 do 3 metra duge grane što djelomično pužu po zemlji ili se penju po ostalom grmlju.
Mladi jednoljetni izdanci, koji leže na zemlji, ukorjenjuju se pri dodiru sa zemljom i druge godine tjeraju nadzemne grane koje nakon donošenja cvijeta i ploda ugibaju.
Iz podzemnog dijela biljke tjeraju novi izdanci koji preuzimaju ulogu odumrlih i tako se biljka trajno obnavlja.
Stabljika je većinom petorokutna i proviđena bodljikama savinutim prema dolje.
Listovi su na stabljici razmješteni po tzv. razmještaju 2/5. To znači, ako brojimo od jednog lista prema gore u spirali oko stabljike dva puta da dođemo do onog lista koji upravo stoji nad onim listom od kojeg smo počeli, tada je onaj list, do kojega smo došli nakon dva spiralna ophoda, peti list po redu. Listovi su perasto sastavljeni pa donji listovi imaju 5, a gornji 3 listića. Veliki, jajastog oblika i na vrhu zašiljeni perasti listovi, s gornje su strane glatki, a s donje strane gusto proviđeni pustenastim bijelim dlakama, dok je lisna peteljka proviđena bodljikama.
Mnogobrojni bijeli cvjetovi smješteni su u lažnom šticu. Svaki cvijet nosi mnogo pestića, a iz svakoga se razvije po jedna mala mesnata koštunica koja krije sjeme obavijeno u tvrdi ovoj. Sve te koštunice međusobno povezane sačinjavaju plod kupine.
Listovi i najgornji dijelovi stabljike, tj. vršci, djeluju na okus stežući, zreli su plodovi slatki, vrlo aromatični i prijatnog okusa. Kupina, a također i malina, dosta se uzgaja u vrtovima, no najmirisniji plodovi s karakterističnom aromom ne rastu u vrtovima, nego u slobodnoj prirodi, u šumi, toj ljekovitoj riznici.
Vrijeme cvatnje...stanište
Vrijeme cvatnje: lipanj do rujna, a zrelost plodova od kolovoza.
Stanište: kupina raste na šumskim čistinama i krčevinama, na rubovima šuma, na širokim svijetlim šumskim putovima, među grmljem, te uz rubove polja, na neplodnim zemljištima, vrlo često u velikoj množini.
Listovi kupine jasno pokazuju sadržaj vode samog staništa. Na suhim mjestima, s dubokom razinom podzemne vode, donja strana listova je pustenasto dlakava, a na vlažnim mjestima s visokom razinom podzemne vode raste kupina kojoj je donja strana listova gotovo potpuno gola.
Ova biljka poznata je još iz antičkih vremena, a rasprostranjena je većinom po sjevernoj polutki našeg planeta.
KUPINA
Koristi kao:
Kupina ima više vlakana nego većina drugog voća.
U šaci punoj kupina naći će se oko 8 grama vlakana, a u 25 grama cjelovitih žitarica, koliko se dnevno preporučuje, samo 4 grama.
Osim što su dobra za probavu i održavanje težine, vlakna pomažu sniziti i održavati kolesterol. Kupine su čak deset puta bogatije antioksidansima nego rajčica ili brokula, što ih svrstava u top deset najzdravijih namirnica.
Specifičan antioksidans kojeg sadrže - elagitanin, kojeg nema gotovo ni u jednoj drugoj namirnici pokazao se vrlo učinkovitim u borbi protiv raka.
Lako se konzervira kao sirup, slatko, marmelada te u zimskim mjesecima dobro dođe slabašnoj djeci, starijima i bolesnicima.
Plodovi kupine dobar su afrodizijak, pa ga zbog toga cijene u arapskom narodu, gdje njeguju i običaj žvakanja listova. Vina i sirupi od kupine također pojačavaju spolni nagon muškaraca.
Neki poznati sastojci su:
Ljekovite i djelotvorne tvari: utvrđeno je eterično ulje, tanin, pektin, jantarna, jabučna, oksalna, mliječna i salicilna kiselina, a značajan je i vitamin C.
Kupine su visoke prehrambene vrijednosti i sadrže vitamin C, K, B9 i i esencijalni mineral mangan.
Kupine grade imunitet jer sadrže vitamin C koji ima nekoliko važnih uloga, piše Daily Mail. Također, u kupinama ima, primjerice, dvostruko više tog vitamina nego u borovnicama.
"Vitamin C ključan je za imunitet i kardiovaskularni sustav jer snižava krvni tlak", rekla je doktorica Ursula Arens. Također je podsjetila da je vitamin C važan i u liječenju anemije jer pospješuje apsorpciju željeza u tijelu.
Kupina ima više vlakana nego većina drugog voća. U šaci punoj kupina naći će se oko 8 grama vlakana, a u 25 grama cjelovitih žitarica, koliko se dnevno preporučuje, samo 4 grama. Osim što su dobra za probavu i održavanje težine, vlakna pomažu sniziti i održavati kolesterol.
Kupine pomažu u borbi protiv kancerogenih bolesti
"Tanini, koji ublažavaju krvarenje ako su u pitanju manje ozljede, također se nalaze u kupinama", objašnjava doktorica Sarah Wilson, zaposlena u londonskoj bolnici Princess Grace. Wilson dodaje da su se u tradicionalnoj medicini često koristili oblozi od kupina da bi rane brže zarastale. Kad tanini dođu u dodir s ranom, pomažu da se tkivo prije stisne.
Osim u liječenju manjih ranica, te ukusne bobice pomažu i u borbi protiv kancerogenih bolesti jer sadrže antioksidante u kojima se nalaze antocijani što usporavaju rast kancerogenih stanica. I druge vrste crvenog voća i povrća sadrže antocijane, ali ih kupine, prema novijim istraživanjima, imaju u daleko većem postotku.
"Sadrže i spoj C3G koji pomaže u borbi protiv raka kože i jednjaka", objasnila je za Daily Mail doktorica Arens.
Ako pojedete dvije šake kupina dnevno, unijet ćete potrebnu dozu mangana u organizam. On je pak jedan od minerala koji su potrebni za čvršće i zdravije kosti.
Još je jedan korisni vitamin u kupinama - B9 - poznat kao folna kiselina. Zajedno s vitaminom B12 nužan je u stvaranju novih krvnih stanica. Folna kiselina često se preporučuje trudnicama jer sprečava defekt neuralne cijevi embrija.
Kupine imaju i lutein koji je dobar za zaštitu očiju jer može spriječiti štetu koju im čine ultraljubičaste zrake.
KUPINA - CVAT
Ljekoviti dijelovi biljke:
Sabiru se mladi i nježni listovi (Folia Rubi fruticosi) i gornji cvjetni vrhovi, i to u proljeće od travnja do kraja svibnja.
Listovi kupine moraju se sabirati bez lisne peteljke. Ako je potrebno sabiranje korijena, tada se on iskapa u veljači, a najkasnije u ožujku.
Sušenje se obavlja u hladu.
Plodovi (Fructus Rubi fruticosi) se sabiru u vrijeme sazrijevanja, pri tom treba paziti da nisu crvljivi ili napadnuti drugim nametnicima.
Plodovi se konzerviraju ili se ulažu u rakiju.
Listovi, vrškovi i korijen iziskuju vrlo pažljivo sušenje, a čuvati se moraju na vrlo suhom mjestu kako nebi izgubili aromu.
Katkada se suše i plodovi; sušenje se mora provesti vrlo pažljivo i polagano.
Ljekovito djelovanje:
Listovi djeluju stežući, dobro su i potpuno bezazleno sredstvo protiv proljeva, no pati li netko od začepljenosti, odnosno tvrde stolice, treba izbjegavati aromatični čaj od kupinova lišća bez dodavanja drugih ljekovitih biljaka.
Vrlo dobri uspjesi u liječenju postižu se kod krvavog proljeva. Osobito se preporuča čaj od kupinova lišća kod krvavog proljeva dojenčadi, ako je to povezano sa sklonošću k tuberkulozi.
Od vrlo je dobrog ljekovitog djelovanja uzimanje čaja kroz duže vrijeme kod krvarenja želuca, upale crijeva, a prije svega kod kroničnog nadražaja slijepog crijeva.
To isto vrijedi i kod bijelog cvijeta.
Čaj od kupinova lišća djeluje na rastvaranje sluzi i pospješuje njezino izbacivanje.
Djelovanje čaja na čišćenje krvi smanjuje ili čak liječi kožne osipe, lišajeve i druge kožne nečistoće.
Uživanje čaja od kupinovog lišća preporuča se i kod bljedoće.
Čaj je, konačno, od značenja i za žene u drugom stanju jer pridonosi elasticitetu mekih dijelova pred porodom.
Osušeni i sitno izrezani korijen kupine, pripremljen kao čaj, djelotvoran je za one koji boluju od vodene bolesti.
Plodovi, uživani uveče svježi ili konzervirani, ne samo da su užitak na završetku napornog dana, nego djeluju umirujuće kod nervoznih koji pate od nesanice.
Listovi kupine i mladi izdanci kupine dio su kućnog čaja koji bi trebalo piti umjesto ruskog čaja.
KUPINA
Iz starih bilinarskih knjiga i pučke medicine:
"Svi oni koji u sebi ne mogu držati hranu i povraćaju, neka jedu plodove jer su im korisni i neka smrve zeleno lišće kupine i polože ga kao oblog na želudac.
Korijen kuhan u vinu ili uziman stučen u prah mrvi bubrežne kamence.
Iz kupinova cvijeta destiliraju u inozemstvu tekućinu koja vrlo koristi bolesnim očima.
Kupinovo lišće ili mladi izdanci, kuhani u vinu, služe topli za ispiranje usta i liječe gnojnu upalu usta i učvršćuje zube." (Iz "New Kreutterbuch", od dra Mattiolija, 1570. god.)
U pučkoj medicini upotrebljavaju se listovi kupine za klistir kod upale debelog crijeva (kolitis) kao i kod krvarenja kojima su uzrok hemeroidi.
Recepti:
Čaj
Jušnu žlicu usitnjenog lista kupine preliti s 2 dl vruće vode, poklopiti i nakon jednog sata procijediti. Piti do tri šalice čaja na dan.
Sok
Pet kg kupina izmiješati s 1 kg šećera i 1,5 l vode. Ostaviti da odstoje preko noći na hladnome. Sutradan dobro ispasirati, a sok zagrijavati do 75° C, vruć uliti u već pripremljene sterilizirane ili zagrijane boce i odmah hermetički zatvoriti. Pohraniti na hladno mjesto.
Sirup
1 kg kupina zgnječiti u emajliranoj posudi i ostaviti da odstoje preko noći na hladnome. Sutradan procijediti kroz sokovnik ili lanenu krpu i staviti kuhati. Kad sok zavrije dodati 1 kg šećera i kuhati stalno miješajući do željene gustoće. Još vrući sirup uliti u pripremljene sterilizirane boce i hermetički zatvoriti. Pohraniti na hladno mjesto.
Marmelada
Pet kg kupina zgnječiti ili, još bolje, pasirati. Dodati 1,5 kg šećera i kuhati stalno miješajući, sve dok smjesa ne bude gusta toliko da se teško odvaja od kuhače. Vruću marmeladu polako lijevati u već pripremljene tople staklenke i staviti ih u mlaku pećnicu da se na marmeladi stvori tanka korica. Staklenke s marmeladom pokriti i staviti da se hlade. Sutradan ih hermetički zatvoriti i pohraniti na hladno mjesto.
Vino
Pet do sedam kg kupina slagati u staklenku od deset litara, i to tako da se svaki red šećeri s ukupno 1,5 kg šećera. Kad je staklenka puna zatvoriti je dvostrukom gazom ili poklopcem. Ostaviti na toplome tri tjedna, tj. 21 dan. Kad kupine isplivaju na površinu treba ih odstraniti i ocijediti ih od soka. Sok potom procijediti i uliti u staklenku da odstoji još tjedan dana. Vidljivi talog koji se kroz to vrijeme pojavi odstraniti pažljivim pretakanjem u boce, začepiti ih dvostrukom gazom i pohraniti na tamno i hladno mjesto. Vrenje vina prestaje nakon tri tjedna i tada boce treba začepiti plutanim čepom. Kupinovo vino držati na tamnom i hladnom mjestu, najbolje u podrumu.
Evo recepta za izvanredni biljni čaj:
10 dijelova listova maline
2 dijela listova kupine
5 dijelova listova šumskih jagoda
1 dio plodova borovice
Protiv pušenja
Žvakanje mladih izdanaka, pupoljaka kupine, pomaže nastojanja u prestanku pušenja, jer poslije žvakanja, cigareta nikako ne paše.
KUPINA
Uzgoj kupina – tlo, položaj i klima
Kupina voli tople i osunčane položaje. Manjak svjetlosti uslijed sjene ili pretežno oblačnog vremena nepovoljno će se odraziti na kvalitetu plodova.
S druge strane, topli i suhi vjetrovi mogu ugroziti uzgoj kupina tako što će isušiti zemljište i žig tučka, čime će se onemogućiti oplođivanje cvjetova.
Stoga treba birati položaje zaštićene od vjetra ili postaviti nasade u smjeru puhanja dominantnih vjetrova određenog područja. Ako nema opasnosti od vjetrova, uobičajen položaj za sadnju kupina je u pravcu sjever – jug.
Što se tiče hladnoće, kupina je dosta otporna na mraz. U umjerenom klimatskom pojasu kupina će se uspješno oduprijeti i proljetnom i zimskom mrazu. Međutim, oštriji zimski dani bez zimskog pokrivača mogli bi ugroziti plitak korijenski sustav kupine, osobito ukoliko je tlo pretjerano vlažno.
Kada kupujete sadnice, odaberite one koje su testirane na prisutnost bolesti i štetnika. Suhe sadnice treba potopiti u vodu barem nekoliko sati prije sadnje. Za uspješan uzgoj kupina nužna je umjerena vlažnost tla. Gnojidba kupina obavlja se dva puta godišnje – u rano proljeće (tijekom ožujka) te u jesen nakon berbe (najbolje početkom listopada).
Kupina se sadi u kasnu jesen ili zimi, sve do početka travnja.
Nuspojave:
Pati li netko od začepljenosti, odnosno tvrde stolice, treba izbjegavati aromatični čaj od kupinova lišća bez dodavanja drugih ljekovitih biljaka.