JETRENKA
JETRENKA
JETRENKA
Latinski: Anemone hepatica L.
Narodni nazivi: jatrenka, jeterne gamilice, jeternik, jetrka, krstasti kopitnjak, plemeniti đigeričnjak, sasa plava, šumarica, trojica, trokrpa, velika zlatna ditelina, zlatni trilisnik.
Jetrenka (trokrpa šumarica; Hepatica nobilis, H. triloba, Anemone hepatica), zeljasta proljetna trajnica iz por. žabnjaka (Ranunculaceae).
JETRENKA - DETALJI
Opis
Hepatice nobilis Schreb. je sinonim za ovu biljku.
Nije poželjno miješati ju s Hepatice nobilis Mill. (Hepatica nobilis) Taksonomija roda Anemone i njenih vrsta nije u potpunosti riješena, ali najnovije filogenetska istraživanja mnogih vrsta Anemona i srodnih rodova pokazuju da bi Hepatice trebale biti uključene u Anemone zbog sličnosti, kako u molekularnim svojstvima tako i drugim zajedničkim morfologijama.
Jetrenka: melem iz prirode za bolesti žuči, jetre, slezene...
Jetrenka ili plava šumarica je zeljasta trajnica iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae).
Jetrenka je višegodišnja biljka, visoka do 15 cm s bogato razgranjenim podankom.
U rano proljeće najprije izniknu duge cvjetne stapke sa cvjetovima.
Zaštitni listići cvijeta imaju potpuni izgled čaške.
Za vrijeme cvatnje razvijaju se listovi na dugim peteljkama koji su s donje strane kao i peteljka gusto obrasli dlakama.
Listovi su na gornjoj strani zeleni, a na donjoj su strani često kao i peteljka svijetloljubičaste boje. Listovi kasnije postanu kožasti i odumiru tek drugog proljeća, nakon cvatnje.
Cvjetovi su svijetlo do tamnoplave boje, rijetko crvenkasti ili bijeli, a prašnici su gotovo sasvim bijeli. Tijekom hladnih razdoblja, noću ili kad sniježi, jetrenka sklapa svoje nježne latice i spušta cvjetne glavice prema zemlji, do ponovnog pojavljivanja sunca. Pri tom crvenkasta boja na naličju listova privlači zrake sunca koje se odbijaju od snijega, te ih pretvara u toplinu koja grije biljku i pospješuje njezin rast. Pri svakom ponovnom otvaranju cvjetova, cvjetne glavice su sve veće, a razlog tome je što cvjetne latice rastu i u vrijeme dok je cvijet zatvoren. Zbog toga jetrenki uspijeva da tijekom svoje desetodnevne cvatnje udvostruči promjer svojih cvjetova.
Miris i okus: jetrenka je gotovo bez mirisa, a okusa je gorka.
Vrijeme cvatnje: ožujak i travanj, a na višim položajima travanj i svibanj.
Stanište: biljka se susreće u sjenovitim šumama i branjevinama bilo pojedinačno razasuta ili dolazi u velikom mnoštvu, najradije na vapnenastom i ilovastom zemljištu. Najčešće raste ispod visokog drveća, gdje u proljeće ima dovoljno svjetla za rast, a tijekom ljeta hladovinu i sjenu. Jetrenka ili plava šumarica rasprostranjena je gotovo po cijeloj Europi, a još devet vrsta jetrenki (Hepatica vrste) samoniklo raste po srednjoj i Sjevernoj Americi, te Sibiru i Japanu.
JETRENKA
Ljekoviti dijelovi i djelotvorne tvari:
Ljekoviti dijelovi biljke:
Sabiru se cvjetovi (Flores Hepaticae) ili listovi s peteljkom (Folia Hepaticae).
Sabrani listovi suše se u hladu na zračnom mjestu.
Sabirati treba samo potpuno razvijene i zrele listove, jer mladi listovi prilikom sušenja potamne, a često se i upljesnive.
Sabrana droga čuva se na tamnom i suhom mjestu jer izvrgnuta svjetlu, poprima sivkastu boju zbog čega joj se znatno umanjuje kvaliteta.
Ljekovite i djelotvorne tvari:
Suha jetrenka sadrži anemonin, antocijane, saponine, flavonoide, glikozide i tanine, hlapljivi bezdušični spoj anemonol je ograničeno vrlo nadražujući otrov, radi čega može prouzročiti uzetost centralnog nervnog sistema.
Anemonol se nakon dobrog sušenja biljke raspada na neotrovnu anemonsku i izoanemononsku kiselinu i na neotrovni anemonin.
Prema tome se listovi i cvjetovi biljke ne smiju nikada upotrebljavati neposredno nakon sabiranja, nego moraju biti pažljivo osušeni.
U listovima i cvjetovima sadržan je nadalje glikozid hepatrilobin, invertin, saharoza, emulzin, smola i tanin.
JETRENKA
Primjena koroz povijest:
Vjesnik proljeća koji u velikom broju oboji u prekrasno plavetnilo padine bukove šume.
Kao ljekovitu biljku, jetrenku su koristili i Sjevernoamerički Indijanci. Osim za liječenje bolesti jetra i pluća, oni su je koristili i za liječenje rana te zaustavljanje krvarenja iz manjih rana.
U Europi se jetrenka kao ljekovita biljka upotrebljavala tijekom cijelog srednjeg vijeka, a nakon Paracelsusove teorije po kojoj oblik ili boja pojedinih biljnih dijelova pokazuju za što je neka biljka ljekovita, jetrenka je postala jedna od najčešće upotrebljavanih biljaka za liječenje bolesti jetra.
Botanički naziv za jetrenku (Hepatica) potječe od grčke riječi hepar, a što znači jetra, zbog sličnosti listova s oblikom jetre.
Jetrenku su tako nazvali još stari Grci zbog sličnosti jetra i njezinih listova, a upotrebljavali su je za liječenje bolesti jetra i pluća.
Osim starih Grka, kao lijek su je koristili i stari Rimljani.
Oni su je istovremeno zbog lijepih cvjetova uzgajali i kao ukrasnu biljku u vrtovima, a o njezinoj ljepoti pisao je u 1. stoljeću prije Krista rimski pjesnik Ovidije.
Iako se Paracelsusova teorija o obilježenim biljkama danas uglavnom smatra besmislenom, postoje biljke čija je ljekovita primjena tijekom stoljeća potvrdila Paracelsusovu teoriju.
Osim što su jetrenkom opsjednuti mnogi japanski uzgajivači, njome su opsjednuti i mnogobrojni japanski sakupljači jetrenki.
Zanimljivo je da neki neobični primjerci jetrenke na japanskom tržištu čak postižu cijenu od 10000 Eura.
Čak i bez vlastitog vrta, mnogi japanski sakupljači jetrenki spremni su platiti velike iznose samo kako bi njezine osušene cvjetove držali izložene iza stakla.
To je službeni cvijet Švedske demokratske političke stranke, u švedskoj politici. U švedskoj je cvijet poznat kao blasippa.
Ljekovito djelovanje:
oblik listova poput jetre dao je srednjovjekovnoj nauci o signaturi dosta povoda da biljku protumači kao ljekovitu biljku za liječenje jetre. Ona je vrijedila kao klasičan dokaz za ispravnost te nauke iako je ta nauka vrlo često u svojim dokazima pretjerala i tumačila kao znakove ("signum") najnevjerojatnije boje i oblike. Paracelsus, Bock, Mattioli i Haller su tvrdili da jetrenka otvara jetra i slezenu te da djeluje na izlučivanje vode iz tijela. To je potvrdila i moderna nauka o prirodnom liječenju. Ispravno pripremljen čaj od jetrenke upotrebljava se kod zastoja rada jetre, kod otečene jetre, kod općih teškoća žuči i žučnih kamenaca, a osobito kod pijeska u žuči i kod otečene slezene te u bolestima bubrega i mjehura.
JETRENKA
Upotreba:
Jetrenka (cvjetovi i listovi ili samo cvjetovi) se upotrebljava samo dobro osušena, a čaj se priprema samo tako da se 2 čajne žlice droge stave na močenje kroz 6-8 sati u 1 šalicu vode, nakon čega se ocijedi i lagano ugrije, a pije se bez šećera 2 šalice dnevno.
Hladni se način pripremanja čaja vrši zato jer je vrući čajni oparak vrlo gorak i neugodan, a osim toga može prouzročiti želučane smetnje.
Hladno pripravljen čaj od cvjetova jetrenke pomaže kod nehotičnog mokrenja.
Iako službena medicina ne upotrebljava jetrenku kao ljekovitu biljku, u narodnoj medicini mnogih europskih zemalja jetrenka se i danas često upotrebljava.
U pučkoj medicini:
Jetrenka se koristi za liječenje jetre i žuči, i to od insuficijencije do ciroze jetre, hepatitisa, grčeva i navale krvi u jetri, otečene jetre, začepljene jetre, slabe jetre, ascitesa, žutice, žučnih kamenaca i pijeska, bolesti slezene (splenomegalija), bolesti bubrega i mjehura (kamenaca i pijeska, slabog rada, infekcije, nekontroliranog mokrenja), bolesti pluća i dišnih putova.
U pučkoj medicini obljubljena je upotreba čaja od jetrenke protiv krvavog kašlja, odnosno krvarenja iz pluća, kao i uopće kod kroničnih bolesti ždrijela i pluća.
Već navedena područja primjene kod jetre i žuči potekla su sva prvobitno iz pučke medicine.
Treba potpuno odbaciti žvakanje svježih zelenih listova ili izvlačenje i gutanje soka od svježe biljke kod navedenih bolesti.
Također, jetrenka je efikasna kod kašlja i infekcija ždrijela do krvarenja iz pluća, bronhitisa, kod upale grla, laringitisa, tuberkuloze, bolesti kože – liječenje apscesa, krvarenja, za ispiranje rana, upale kože, novotvorina – tumora na koži, lišajeva, osipa, pjega, opeklina, bolesti dišnih organa – grla, bronhitisa i kašlja, groznice, zimice, raznih iritacija dišnih putova, za grgljanje – ispiranje, šećerne bolesti, bolesti želuca i crijeva – proljeva, jača apetit, olakšava osjećaj sitosti, kod probavnih tegoba, unutrašnjih čireva, zatvora (svježe zgnječeni listovi stavljaju se kao oblog na hemoroide), difterije, za jače mokrenje, za unutarnja krvarenja, za stimuliranje metabolizma, jačanje živaca, kod simptoma u menopauzi, za poticanje cirkulacije i čišćenje krvi, za liječenje gušterače, kod zastarjele gonoreje, reumatizma, potiče na rad središnji živčani sustav...
Korijen jetrenke se rabi za liječenje dizenterije, grčeva kod djece, a ako se žvače svjež, tada se umiruje kašalj.
U izradi čajnih mješavina jetrenki najčešće se dodaje maslačak, list i korijen, te cvijet različka.
Sastojci jetrenke, kao što su flavonoidi i saponini, prirodni su imunomodulatori te antiinflamatornog i ekspektorantnog djelovanja.
Antocijanini su sastojci antiupalnog djelotvornog djelovanja, a uloga je kvercetina jačanje krvnih žila i kapilara.
Jetrenku rabimo kao adstringens, antibakterik, antibiotik, antidijaroik, diuretik, hepatik, stiptik, tonikum.
JETRENKA - Rolf Lidberg
Primjena u liječenju životinja:
U pučkoj vještini liječenja životinja, čaj od jetrenke daje se stoci kod bolesti jetre i mjehura.
Pogrešno pripremljen čajni uvarak vrlo je gorak te ga stoka nerado uzima.
Homeopatski recepti:
Vodeni ekstrakt - za navedene bolesti:
1 jušna žlica suhe jetrenke, 2 dl vode
Priprema: Preko noći močiti bilje u hladnoj vodi, ujutro procijediti.
Uporaba: Piti 1-2 šalice na dan. Napitak se može sladiti medom od kadulje ili ružmarina.
Napomena: Osušena jetrenka mora se močiti u hladnoj vodi najmanje 8 sati.
Tinktura:
100 g suhe jetrenke, litra rakije
Priprema: Preliti bilje rakijom i ostaviti da stoji tri tjedna, procijediti.
Uporaba: Uzimati tri puta po 10 kapi, s malo meda.
Kod bolesti jetara, žuči i bubrega uzima se 3 puta dnevno po 10—15 kapi te tinkture na polovini kocke šećera.
Nuspojave:
Kontraindikacije: Pripravke od jetrenke ne smiju uzimati osobe s akutnim komplikacijama i čirom želuca te bolestima žuči i jetre.
Svi svježi dijelovi biljke su otrovni stoga se jetrenka rabi isključivo sušena jer se sušenjem štetni sastojak anemonol razgradi
