|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum.Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke. [...] Nastavi dalje...
BOKVICA LJEKOVITO BILJE
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi.
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene. [...] Nastavi dalje...
LIPA LJEKOVITO BILJE
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN LJEKOVITO BILJE
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti.[...]
Nastavi dalje...
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi Sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani.[...] Nastavi dalje...
PELIN LJEKOVITO BILJE
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje. [...]
Nastavi dalje...
LIMUN LJEKOVITO BILJE
Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]
Nastavi dalje...
ČIČAK LJEKOVITO BILJE
Čičak (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix). Čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi. [...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA. [...] Nastavi dalje...
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN LJEKOVITO BILJE
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike. Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
SLADIĆ LJEKOVITO BILJE
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
TROSKOT LJEKOVITO BILJE
Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich. Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds.Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi. [...] Nastavi dalje...
|
PUZAVA IVICA
PUZAVA IVICA
Latinski: Ajuga reptans
Engleski: bugle, carpet bugle
Francuski: bugle
Red: Lamiales
Obitelj: Lamiaceae
Rod: Ajuga
Narodni nazivi: Druga imena za ivu puzavu su gavez maleni, puzava iva, puzava ivica, salata vodena, skrečnik i sodula mačja, plavi ćilim
Ova je biljka prirodni aromatik, adstrigent, antidijaroik, diuretik i homeopatik.
PUZAVA IVICA - DETALJI
Puzava ivica - lat. Ajuga reptans, biljka je iz porodice Lamiaceae, udomaćena u Europi, dok u sjevernoj Americi raste kao invazivna vrsta. Naraste do 15 cm visine, cvjetovi su joj ljubičasto plavi.
Biljka je ljekovita, sasvim mladi listovi i vrhovi su jestivi.
Ajuga reptans pripada rodu Ajuga, sa oko 50 vrsta biljaka, iz obitelji usnatica Lamiaceae, udomaćena u Europi, Aziji, Africi i Australiji, dok u sjevernoj Americi raste kao invazivna vrsta.
Zeljasta trajnica sa brojnim vreijžama, koje se na krajevima zakorjenjuju.
Stabljike su slabo granate i polegle, visine 10-35 cm, koja se vrlo brzo širi svojim bujnim lisnim rozetama.
Najčešće se koristi kao odličan pokrivač tla, a naročito su dekorativni varijeteti obojenih, najčešće crvenih, listova.
Stabljika je četvrtasta i dlakava.
Listovi su tamno zeleni sa ljbičastim detaljima, nasuprotni, hrapavih bridova, lopatičastog ili obrnuto jajastog oblika, izbijaju iz prizemne rozete.
Na stabljici ima malo listova, sitniji su, sjedeći a prema vrhu prelaze u plavičaste pricvjetne listove.
Krunasti i čašični listovi su dlakavi, a cvjetni vjenčić cjevičast sa dvije usne od kojih je donja veća i ima 4 resice.
Lišće im je zanimljivije od cvjetova jer daje prekrasne boje.
Cvjetovi su pazušni, skupljeni u cvast, plavo-ljubičasti, rijetko bijeli ili ružičasti, skupljeni u oblik pršljenova, koji su pri dnu međusobno razmaknuti, dok su prema vrhu gušći, tako da ova cvast ima klasasti oblik.
Cvata od travnja do kolovoza, a cvjetovi ne otpadaju nakon cvatnje.
Stanište: Na vlažnim livadama i u šumama, na vlažnim šumskim proplancima, u nizinama i pobrđu, ali i u subalpskom pojasu do 2000 m nadmorske visine. Odgovara joj zasjenjeno mjesto od vrućeg ljetnjeg sunca i umjerena klima. Mada osnovna vrsta raste na svim položajima, dok obojeni varijeteti zahtijevaju sunčane položaje, kako ne bi izgubili boju. Dobro podnosi hladnoću a najviše voli vlažna zemljišta, bogata humusom, čak i teška. Na pogodnom tlu u vrtu, vrlo brzo se širi pa može biti pretjerano prodorna.
Rasprostranjenost: Gotovo u čitavoj Europi, isto tako u Sredozemlju, Maloj Aziji i Iranu. Kod nas široko rasprostranjena.
Razmnožava se vriježom (stolanom) iz kojeg izbijaju korjenčići, najbolje u proljeće ili jesen. To i je karakteristika ove biljčice.
Zmije i puž golać (balavac) mogu oštetiti listove.
PUZAVA IVICA
Pučka medicina bilježi dugu uporabu puzave ivice u liječenju različitih ozljeda i krvarenja te kao dobar lijek kod proljeva i griže
U tradicionalnom liječenju ozljeda puzava ivica predstavljala je jednu od često rabljenih biljaka kojom se zaustavljalo krvarenje rane.
Pučka medicina bilježi dugu uporabu puzave ivice u liječenju različitih rana i krvarenja te kao dobar lijek kod proljeva i griže.
Danas uglavnom služi kao cvjetni ukras, a manje kao biljni lijek koji se rabi za liječenje bolesti pluća i dišnih putova (naročito za iritirajući kašalj, bronhitis, upalu pluća, bacanje krvi iz pluća, tuberkulozu, sušicu itd.),
-bolesti usta i grla (kod upalnih stanja sluznice i zubnog mesa, angine, čirića u ustima; čaj se koristi za ispiranje i grgljanje),
-bolesti srca (zbog sastojaka sličnih digitalisu preporučuje se kod srčanih komplikacija, visokog tlaka, hipertireoze – Basedowljeve bolesti, i to čaj od cijele biljke),
-alkoholizma (spriječava halucinacije kod alkoholičara),
-bolesti kože (pospješuje regeneraciju tkiva, kod kožnih tegoba kao kozmetičko sredstvo za bolji ten kože te uklanjanje raznih kožnih nečistoća, za poboljšanje erozivne kože, hrapave kože, osipa, rana, posjekotina, modrica i to u obliku obloga od svježe biljke ili čaja te za ispiranje težih oboljenja kože – karcinoma itd.),
-bolesti želuca i crijeva (umiruje želučane tegobe, za jačanje apetita, za bolje varenje hrane, kod proljeva, dizenterije, griže, grčeva, itd.),
-bolesti bubrega i mjehura, kod raznih infekcija, bolesti jetre i žuči, naročito za izbacivanje pijeska iz žučne vrećice, kod zaraznih bolesti kao što je malarija te kod bolesti izmjene tvari.
PUZAVA IVICA
- "Atropurpurea", koja ima tamnoljubičasto i bronćano lišće,
- "Burgundy Glow" sa lišćem metalnobronćanom bojom,
- "Multicolor" sa bijelim, ljubičastim i ružičastim lišćem,
- "Variegata" sa krem i svjetlozelenim lišćem.
Rasprostire se i do 2.000 m n.v., a mogu se naći:
- puzava ivica (Ajuga reptans), česta biljka vlažnih livada i šuma,
- žuta ivica (Ajuga chamaepitys), korov u strnim žitima,
- ledinska ivica (Ajuga genevensis) na suhim brdskim travnjacima,
- piramidalna ivica (Ajuga pyramidalis) na planinskim pašnjacima
- cjelolisna ivica (Ajuga iva) u stalno zelenom području primorja
PUZAVA IVICA
Od svježeg soka biljke dobro je raditi mast koju možemo rabiti za liječenje svraba i posjekotina i opeklina.
Sok se preporučuje i za liječenje raznih tumora.
Korijen se može sušiti i od njega pripremiti prašak koji rabimo za posipanje rana i liječenje različitih kožnih tegoba.
Puzavu ivicu rabimo kao antioksidans, antidijaroik, antimikrobik, aromatik, adstrigent, diuretik, dermetik, homeopatik, hepatoprotektiv, narkotik, tonik.
PUZAVA IVICA - (varijacije)
Kontraindikacije: Biljka djeluje kao narkotični otrov ako se uzima u većoj količini
|
