New World KOVAL | Croatia

NATRIJA MANJE OD 2 GRAMA WHO preporuča još manji unos soli i veći unos kalija

»Odrasle osobe trebale bi konzumirati manje od pet grama soli ili manje od dva grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija dnevno«, objavila je agencija UN-a u priopćenju. ŽENEVA – Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je nove naputke u kojima je preporučila još manji dnevni unos soli i propisala minimalne količine dnevno potrebnog kalija kako bi se smanjio rizik srčanih bolesti i moždanih udara. Osobe s povišenim natrijem i sniženim kalijem izložene su riziku povišenog krvnog tlaka koji povećava rizik bolesti srca i moždanog udara. Do sada je WHO preporučao unos dva grama natrija dnevno, a sad je dodao riječi »manje od«. Natrij se prirodno nalazi u nizu namirnica uključujući mlijeko i vrhnje te jaja. U puno većim količinama nalazimo ga u kruhu, mesnim prerađevinama primjerice slanini, raznim vrstama grickalica ili juhi u kockama. Namirnice bogate kalijem su grah i grašak, orasi, špinat, kupus i peršin te voće poput banana, papaja i datulja. Prerađivanje hrane smanjuje količinu kalija u mnogim namirnicama.

TOKSIČNE TVARI U HRANI»

Često mislimo da toksične materije dolaze samo iz izvora koje stvara čovjek, ali je činjenica da mnoge mogu biti prirodno prisutne u hrani. Tako toksične tvari u hrani mogu biti njeni prirodni konstituenti ili neprirodni sastojak koji nastaje kao rezultat kontaminacije hrane u lancu proizvodnje. Mnogi fakori utječu na apsorpciju toksičnih tvari iz hrane i toksični efekat tih supstanci. Među najvažnijim faktorima su koncentracija ili doza toksične tvari, dužina izloženosti-zadržavanja, fizikalnokemijska svojstva, put ulaska, individualna otpornost i dr. Veliki broj prirodnih otrova i kontaminanta se može nalaziti u hrani, a samo dobra edukacije je efikasna preventivna zaštita od posljedica. Nastavi dalje »

Nutricionisti ruše mit o dobrobitima mlijeka

Još otkad smo bili klinci slušamo priču o tomu da svakog dana trebamo popiti barem čašu mlijeka, koje će našem tijelu dati potrebne količine kalcija i drugih nutritivnih elemenata kojima možemo zahvaliti na zdravlju kostiju i našeg tijela općenito. I onda jednog dana znanstvenici i nutricionisti kažu da je sve ono s čime smo rasli bila neistina. Čak štoviše, ako je suditi po onome što su pokazala posljednja istraživanja, mlijeko može učiniti više štete nego koristi za naše zdravlje. Nutricionistica Vivian Goldschmidt naglašava da kravlje mlijeko postoji s jednom svrhom - da udeblja mlado od krave. "Kravlje mlijeko je sjajno za telad, ali svaki sisavac ima svoje "dizajnersko" mlijeko. Piti mlijeko druge vrste nije u našem genetskom kodu." Goldschmidt je istaknula i da je naša sposobnost da probavimo mlijeko nakon treće godine genetska mutacija, jer kod 75% ljudi tijelo nedugo nakon rođenja prestaje proizvoditi laktazu, enzim potreban za cijepanje mliječnog šećera laktoze na probavljive šećere glukozu i galaktozu. Dakle, broj ljudi koji mogu probaviti mlijeko je znantno manji od onih koji to ne mogu. Upravo zbog toga konzumacija mliječnih proizvoda kod mnogih izaziva proljev, nadutost i grčeve, a spomenuti problemi sa probavnim sustavom znaju utjecati i na kardiovaskularni sustav, kožu i dr.

Također, prisutnost viška hormona u kravljem mlijeku, koji se kravama daju ne bi li proizvodile više mlijeka, utječe na našu kožu i reproduktivni sustav, ali se dovodi i u vezu sa vrstama raka uzrokovanog hormonalnim poremećajima, kao što su rak dojke i prostate.

Mišljenja su podijeljena i kod tvrdnje da mlijeko čini korist našim kostima. Nutricionisti naime tvrde da, nasuprot općeprihvaćenom mišljenju, proteini iz mlijeka čine da pH vrijednost u našem tijelu pada, što uzrokuje curenje kalcija iz kostiju, sa svrhom ispravljanja pH vrijednosti, što ih čini slabijima i manje bogatima kalcijem.

Ipak, nije sve tako crno. Nutricionistica Lauren Slayton tvrdi da je jogurt još uvijek poželjan dio naše prehrane, zbog probiotika, vitamina i minerala koje sadrži.

Kalcij, koji ste očekivali u mlijeku, radije potražite u sardinama, zelenom povrću i grahu.

MAGNEZIJ

Magnezij je, kao i kalcij otkriven 1808. godine, a oba minerala otkrio je Sir Humphrey Davy. Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral nađen u Zemljinoj kori. Zbog lake topljivosti u vodi magnezij je treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi, nakon natrija i klorida. Kemijski element 2. Skupine periodnoga sustava elemenata, sjajna srebrno bijela kovina. Mekan je i plastičan, pa se može kovati, lijevati i valjati u limove i žice....… Nastavi dalje »

CINK

Kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina. Pri sobnoj je temperaturi krhak i lomljiv. Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji. U brodogradnji ima široku primjenu. Tzv. "cink protektor"...… Nastavi dalje »

KALCIJ

Kemijski element kalcij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ca, atomski (redni) broj mu je 20, a atomska masa mu iznosi 40,078(4). Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij. Kalcij se u elementarnom stanju u prirodi ne nalazi jer je prereaktivan. Najrasprostranjeniji je zemnoalkalijski element u prirodi. Postoji u dvije alotropske modifikacije. Spojevi kalcija se javljaju i u vodi i uzrokuju njenu tvrdoću. Kosti čovjeka i životinja sadrže kalcij u obliku fosfata i karbonata...… Nastavi dalje »

ŽELJEZO

Kemijski element Željezo nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Fe, atomski (redni) broj mu je 26, a atomska masa mu iznosi 55,845 Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo. Ferat je naziv za željezo u anionskom kompleksu. Telursko željezo je naziv za elementarno željezo, koje je nastalo u Zemljinoj kori. Željezo, kad je potpuno čisto, srebrnkastog je sjaja i mekano. Željezo u prirodi najčešće dolazi kao mineral magnetit. Kristalizira u obliku crnih kubičnih kristala...… Nastavi dalje »

JOD

Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani. Koristi se i za proizvodnju octene kiseline i polimera. Kako jod ima visoku atomsku masu, malo je otrovan i lako se veže s organskim tvarima, pa često se koristi u magnetnoj rezonanciji. Poput drugih halogenih elemenata, jod se uglavnom pojavljuje kao dvoatomna molekula I2. Jod je mineral u tragovima koji je tijelu potreban kako bi proizvodilo hormone štitnjače, koji su neophodni za normalan rast i razvoj...… Nastavi dalje »

FOSFOR

Kemijski element Fosfor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol P4, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2)?. Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije, kao bijeli, crveni i crni fosfor. Hrvatski naziv za ovaj element je svjetlik. Fosfor je jedini element 15. Skupine periodnog sustava kojeg u prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje...… Nastavi dalje »

KALIJ

Kemijski element kalij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol K, atomski (redni) broj mu je 19, a atomska masa mu iznosi 39,0983(1). Lužik je stari hrvatski naziv za kalij. Kalij je srebrno-bijeli sjajni metal. Sačinjava 2,4% zemljine kore i to u obliku spojeva od kojih su najrasprostranjeniji kalijev glinenac, kalijev tinjac i flogopit. Kalij je vrlo reaktivan i mekan alkalijski metal koji se lako reže nožem. Reaktivniji je od natrija, no zbog sličnosti, a više cijene, u većini slučajeva ga može zamijeniti jeftiniji natrij...… Nastavi dalje »

SREBRO

Kemijski element srebro nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Ag, atomski (redni) broj mu je 47, a atomska masa mu iznosi 107,8682(2). Urođeno je srebro, kao i zlato, rijedak, vrijedan mineral koji se u prirodi javlja u obliku grumenja, u zrnu i čekinjasto razgranatim izraslinama u hidrotermalnim žilama. Pošto je mekan, lako se oblikuje, pa su stoga, tijekom vremena, tu kovinu koristili za izradu ukrasnih i praktičnih predmeta, od kruna, preko jedaćeg pribora do kovanog novca...… Nastavi dalje »

SELEN

Selen (Se, latinski sellenium) - je metaloid VIA grupe. Poznato je nekoliko njegovih izotopa čije se atomske mase nalaze između 65-91. Otkriven je 1817 godine od strane Jöns Jakob Berzeliusa. Ime je dobio po grčkoj riječi selene koja označava mjesec (zato što se uvijek javljao uz telurijum, latinski tellus - Zemlja). Selen je zastupljen u zemljinoj kori u količini od 0,05 ppm (eng. parts per million), kao pratilac nekih ruda sumpora. U industriji se dobija kao sporedni proizvod prečišćavanja ruda bakra i sumpora...… Nastavi dalje »

KROM

U ljudskom ga organizmu ima vrlo malo, svega 14 mg kod osobe teške 70 kilograma. Krom dobivamo iz hrane, no tijelo uspije iskoristiti svega 1-2% u njoj sadržanog kroma. Apsorbirani se krom uglavnom izlučuje urinom, a samo male količine gube se stolicom, znojenjem ili putem žuči. Na pojačani gubitak kroma utječe visok unos šećera, iscrpljujuće vježbanje, infekcije, trudnoća, dojenje i tjelesne ozljede...… Nastavi dalje »

BRUCIT

Brucit, mineral, Mg(OH)2; kristalizira se u heksagonskom sustavu, dolazi kao produkt alteracije u metamorfnim stijenama (dolomitni mramori, serpentiniti); struktura brucita u kombinaciji sa SiO44- tetraedrima je jedinica u strukturama filosilikata. Javlja se u obliku masa, u obliku manje-više širokih tabličastih kristala ili u obliku vlakna...… Nastavi dalje »