|
TRANSLATOR
Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...] Nastavi dalje...
BOKVICA DODATAK PRIPRAVKA
Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]
Nastavi dalje...
Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...] Nastavi dalje...
LIPA DODATAK PRIPRAVKA
Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...] Nastavi dalje...
KAMILICA DODATAK PRIPRAVKA
Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...] Nastavi dalje...
PERŠIN DODATAK PRIPRAVKA
Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil. Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]
Nastavi dalje...
CIKORIJA DODATAK PRIPRAVKA
Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani.[...] Nastavi dalje...
PELIN DODATAK PRIPRAVKA
Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima. [...] Nastavi dalje...
Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje...[...]
Nastavi dalje...
ČIČAK DODATAK PRIPRAVKA
Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...] Nastavi dalje...
Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA.[...] Nastavi dalje...
RUSOMAČA DODATAK PRIPRAVKA
Rusomača. Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...] Nastavi dalje...
NEVEN DODATAK PRIPRAVKA
Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...] Nastavi dalje...
SLADIĆ DODATAK PRIPRAVKA
Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...] Nastavi dalje...
TROSKOT DODATAK PRIPRAVKA
Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi.[...] Nastavi dalje...
Matičnjak je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna... Botanički podaci: Matičnjak (melissa officinalis l.) Je trajna zeljasta biljka visoka od 30 do 90 cm, najčešće bogato razgranata, kratko dlakava, s mirisom limuna. Listovi su jajasti, grubo pilastih rubova, suženi u kratke peteljke, nasuprotni i dugi od 2 do 8 cm. U pazušcima gornjih listova nalaze se bijeli dvousnati cvjetovi združeni u prividne pršljene. Cijev vjenčića cvijeta trbušasto je proširena i savijena prema gore. Čaška je tronasta, također dvousnata. Matičnjak se katkad pogrešno naziva prema Latinskom imenu melisa, a pod tim imenom se često prodaje kao eterično ulje.[...] Nastavi dalje...
Valerijana. Za nesanicu se kombira sa kamilicom za spravljanje umirujućeg čaja. Kod povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba prouzrokovanih stresom valerijani se mogu dodati lipa i glog, za dodatno rasterećenje srčanog mišića. Valerijana utječe na smanjenje krvnog tlaka, pa osobe koje inače imaju probleme izazvane niskim krvnim tlakom trebaju o tome voditi računa. U tim slučajevima glog može biti koristan u kombinaciji sa valerijanom. Upotrebljava se za različita stanja: Kod uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usljed razdraženosti, kod nesanice koja je posljedica nervoze, kod živčano srčanih tegoba propraćenim lupanjem srca i osjećajem straha u predjelu srca. Djelovanje valerijane: Valerijana ispoljava sedativno i spazmoličko djelovanje. Izaziva smanjenje lokomotorne aktivnosti i agresivnog ponašanja. Koristi se u slučaju tjeskobe, glavobolje izazvane napetošću, migrena, depresije izazvane tjeskobom.[...] Nastavi dalje...
|
OBIČNA LISIČINA
Latinski: Echium vulgare
Obitelj: oštrolista (Boraginaceae)
Druga imena za lisičinu su: lisičji rep i vučji rep.
Ovo je dvogodišnja biljka s uspravnom, okruglom i krutom stabljikom, koja naraste i do metar visine, s lancetastim listovima koji su sjedeći, naizmjenični, duguljasti, na vrhu kratko zašiljeni i hrapavi.
Cijela je biljka jako čekinjasto-dlakava.
Cvjetovi su prekrasne ružičaste boje u početku cvatnje, a poslije plave boje te rjeđe bijele boje, sjedeći, te tvore horizontalne cvjetne grozdove.
Plod je trokutastog oblika.
Cvate od lipnja do srpnja.
Bez naročitog je mirisa, a okus biljke je gorak.
Raste najčešće na suhom i kamenitom tlu, uz putove, u blizini naselja i šume, kraj zidova, na neobrađenim zemljištima, nasipima...
Lisičina je i kultivirana biljka.
Za preradu se u proljeće sabiru mladi listovi koji su dobra prirodna hrana, a za lijek se beru listovi kao i cijela biljka za vrijeme cvatnje, koju sušimo na toplom i vjetrovitom mjestu u hladu.
Latinsko ime lisičine potječe od eiječi "Echis"(grč.) što u prijevodu znači zmija otrovnica, stoga se u narodu stoljećima vjerovalo da pomaže, odnosno rabilo je se kod ujeda zmija otrovnica.
U Engleskoj i Francuskoj biljka se naziva viperine, što u prijevodu znaći poskok.
LISIČINA
Konsolidin, cinoglosin, alantoin, saponini, pirolizidni alkaloidi, masna ulja, sluzi, karotin, vitamini C i E, mineralne soli, tanini...
U pučkoj medicini prema dostupnoj literaturi rabi se kao lijek za liječenje groznice i grozničavih stanja (rabe se donji listovi u obliku čaja),
- glavobolje kao posljedice neuroze ili nervnih komplikcija (čaj), bolnih upalnih stanja (čaj),
- raznih rana, modrica, edema na koži (stavlja se oblog od usitnjenih listova),
- ugriza zmija otrovnica (rabi se kao antidot zmijskog otrova na način da se usitnjeni listovi kao kaša stavljaju na mjesto ugriza, ranu, uz pijenje čaja),
- respiratornih organa i putova (za smanjenje kašlja te za izbacivanje sekreta - tvrdokorne sluzi iz bronha),
- proljeva (kod raznih infekcija crijeva ili od pokvarene hrane),
- jačanje muške potencije,
- bolesti kožnih nečistoća (opeklina, čireva, prišteva te osjetljive kože - rabi se sok iz cijele biljke),
- kao i za izazivanje znojenja (dijaforetik) te za jače mokrenje (diuretik).
LISIČINA - DETALJI
Cvjetove rabimo za liječenje opeklina i bijelih mrlja na koži.
Sok iz svježe biljke rabi se za liječenje bolesti krvi (sok je gust te se razblaži s vodom u omjeru 1:10).
Sjeme lisičine kuhano u vinu dobar je lijek za srce i melankolične osobe, a neki ga rabe i za jačanje muške potencije.
Znanost nam preporučuje ulje od sjemenki lisičine zbog bogatog sadržaja esencijalne masne kiseline (antiupalno djelovanje u zaštiti kože - utjecaj okoliša, UVzračenje) itd.
afrodizijak, antidot, antitusik, antidijaroik, emolient, diuretik, dijaforetik, ekspektorant, emolijens, pektoral.
- za liječenje čira i čira potkožnog
- depresivnog kašlja
- groznice
- glavobolje
- kožnih bolesti (vanjsko sa svježim sokom, raznih rana, ugriza otrovnih zmija)
- vodenih bolesti
- za jače znojenje
- za jače mokrenje
LISIČINA
Jestivi su mladi proljetni listovi i stabljike prije razvoja cvjetova.
Kuhaju se poput špinata.
Bogati su vitaminom C, karotinom i vitaminom E.
Starija biljka je otrovna.
Rabimo listove koje kuhamo za pripremu variva i juha te sjeme koje možemo pržiti i usitniti te rabiti za pripremu kave.
Može se rabiti i korijen za jelo ako se kuha.
Sjemenkama; ako se ocvali cvjetovi ne otkidaju, biljka se sama razmnožava putem sjemenaka.
Otpornost: do -40 °C
Rast: grmolik
Visina: do 45 cm
Širina: do 35 cm
Period cvatnje: od kasnog proljeća do sredine jeseni
Sjetva: sjemenke posijati plitko u jesen ili proljeće direktno na položaj na otvorenom u dobro usitnjenu zemlju
Položaj: sunčan
Tlo: umjereno bogato do siromašno hranjivima i dobro ocijedito
Zalijevanje: umjereno do oskudno
Napomena: rukovanje biljkom bez zaštitnih rukavica može izazvati kožne alergijske reakcije; stabljika i listovi biljke prekriveni su sitnim i prilično oštrim čekinjama.
Ostalo: leptiri i opnokrilci posjećuju cvjetove biljke u jako velikom broju; odstranjivanje uvelih cvjetova pospješuje cvatnju; biljka je prikladna za uzgoj u cvjetnim loncima
ČAJ .. (Za navedene bolesti)
1 jušna žlica usitnjene biljke, 2 dl vode.
Priprema: Kipućom vodom prelijemo bilje, poklopimo i ostavimo da odstoji pola sata te procijedimo.
Uporaba: Pijemo 2-3 šalice čaja dnevno.
TINKTURA ... (Za navedene bolesti)
200 grama usitnjene biljke, litra 70-postotnog alkohola.
Uputstvo za pripremu: namačemo 30 dana bilje u alkoholu i procijedimo.
Uporaba: Uzimamo 3 puta dnevno po 5-10 kapi s malo vode ili čaja.
VINO ... (Za navedene bolesti)
1 žličica sjemena, 1 dcl vina.
Priprema: Kuhamo zdrobljeno sjeme u vinu sve dok ne počne kipjeti. Poklopimo, pustimo da odstoji pola sata i procijedimo.
Uporaba: Pijemo 1-2 čaše vina na dan. Može se dodati meda.
OBLOG ... (Za navedene bolesti)
Priprema: Svježe cvjetne glavice usitnimo te ih prelijemo vrućom vodom. Kad se malo ohladi, još toplo stavljamo na pamučnu gazu i privijemo na bolesno mjesto. Držimo 2-4 sata.
Uporaba: Oblog koristimo 1-2 puta tijekom dana.
Od nekoliko srodnih vrsta lisičina koje rastu kod nas najznačajnija je trputasta lisičina (Echium plantagineum).
Ona je u posljednje vrijeme zadobila veliku važnju zbog kemijskog sastava i od njezinih sjemenki proizvodi se skupocjeno biljno ulje koje nalazi primjenu u prirodnoj kozmetici.
LISIČINA
Uporaba veće količine jestivih listova (naročito starijih) može štetno djelovati na organizam.
Branje lisičine može kod nekih osjetljivih osoba izazvati dermatitis - upalu kože.
|
