New World KOVAL | Croatia

KAVA

Neke studije govore kako će vas kava ubiti i kako ju treba izbjegavati, no s druge strane postoje studije koje pokazuju da ispijanje kave pozitivno djeluje na ljudski organizam. Na osnovi informacija koje su nam dostupne teško je reći što je stvarno istinito.

Posljednje studije koje je provela ugledna nevladina organizacija American Association of Retired Persons u suradnji s National Institutes of Health došlo se do zaključka da kava ima pozitivan učinak na ljudski organizam. Istraživanje je provedeno na preko 400.000 zdravih odraslih osoba između 50 – 70 godine života i došlo se do zaključka da kava ipak ima pozitivno djelovanje.

Često čujemo da kava uništava srce, stvara ovisnost i povećava kolesterol, no to nije istina. Kofein u umjerenoj količini poboljšava cirkulaciju i učvršćuje arterije.

Kako u svemu tako i u konzumaciji kave treba biti umjereno. Rezultata pokazuju kako šalica kave dnevno vrlo dobro utječe na zdravlje osobe koja ju konzumira.

NAMIRNICE SA KOJIMA TROŠITE KALORIJE

Jeste li znali da postoje namirnice čijom razgradnjom tijelo troši više kalorija nego što se sa njima unese u organizam? Baš iz tog razloga se one još zovu i "negativne kalorije". Na primjer, ukoliko pojedete šnitu torte u kojoj ima 360 kalorija, organizam će potrošiti 100 pri probavi, a ostalih 260 kalorija će se nataložiti u organizmu. Sa druge strane, ukoliko pojedete jabuku koja sadrži 65 kaorija, organizmu će biti potrebno 100 za razgradnju, što znači da će tijelo iz zaliha "povući" 35 kalorija, što opet znači da mršavite.

Celer: Ovo povrće sadrži samo 6 kalorija. Za probavu troši 50, a sagorijeva oko 40 kalorija.

Rajčica; Jedna rajčica ima oko 26 kalorija i za probavu koristi 60, a sagorijeva oko 36 kalorija naslaga.

Brokula: 100 grama svježe brokule sadrži 25 kalorija. Za razgradnju koristi 80, a sagorijeva oko 55 kalorija zaliha.

Šampinjoni: 100 grama šampinjona sadrži 18 kalorija. Za razgradnju koristi 55, a sagorijeva 37.

Ostale namirnice koje se preporučuju za brže mršavljenjesu: špargla, cvekla, kupus, šargarepa, čili paprika, krastavci, luk, papaja, jabuke, borovnice, citrusi, zelena salata, brusnica…

Svakako, ne smijete da zaboravite na fizičku aktivnost! Vaše je da izaberete sport, da konzumirate ove namirnice i da gledate koliko se brže "topite".

Mast ima jednaku kalorijsku vrijednost kao maslinovo ulje

Potrošnja svinjske masti zajedno s ostalim životinjskim mastima pala je u zadnjih 40 godina zahvaljujući istraživanjima o zasićenim mastima u našoj prehrani koje su glavni uzrok visokog kolesterola i višim stopama srčanih bolesti. No, ukoliko je konzumirate na odgovarajući način i s njom ne pretjerujete svinjska mast može biti saveznik vašeg dobrog zdravlja. Svinjska mast je masnoća dobijena topljenjem svježeg, čistog masnog tkiva zdravih svinja, sa svinjskim stearinom ili bez njega.

Za najbolju mast se smatra ona koja je minimalno obrađena, iz područja svinjskog trbuha i bubrega ili leđa. Uz ovu kvalitetniju svinjsku mast, mast se dobija i topljenjem sala koje je skinuto s raznih unutrašnjih organa svinja. Zanimljiv podatak je taj da mast ima jednaku kalorijsku vrijednost kao maslinovo ulje.

1. Ne sadrži vrlo opasne transmasne kiseline. Brojna istraživanja su pokazala da prekomjerni unos masti, najprije onih s većim sadržajem zasićenih masnih kiselina, povisuje nivo kolesterola u krvi i da je faktor rizika za razvoj ateroskleroze te nekih kroničnih degenerativnih bolesti.Kao "zdrava" zamjena maslacu i svinjskoj masti stvoren je margarin, kojeg neupućeni smatraju zdravom namirnicom na bazi biljnih ulja. Međutim, on sadrži transmasne kiseline štetne za zdravlje. Danas možemo reći da je tvrdi margarin opasniji za nastanak srčanog udara nego svinjska mast, koju smo praktično izbacili iz prehrane. Da, svinjska mast sadrži zasićene masnoće i kolesterol, ali ne sadrži vrlo opasne transmasne kiseline. One podižu nivo "lošeg" LDL kolesterola i snižavaju nivo "dobrog" HDL kolesterola. Dokazano je da su štetne za ljudsko zdravlje i pridonose opadanju imuniteta, pretilosti, šećernoj bolesti, povišenom nivou kolesterola i razvoju bolesti krvnih žila.

2. Kolesterol se pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D. Ovaj vitamin sudjeluje u apsorpciji kalcijuma, koji je potreban za rast i održavanje zdravih kostiju. No ne treba pretjerivati jer zdravija opcija je mlijeko, iz kojeg možete osigurati dovoljno vitamina D.

Novija istraživanja pokazuju da svinjska mast nije samo bogata zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom. Svinjska mast ima oko 40% zasićenih masti, oko 50% mononezasićene masti (najviše oleinske i palmitoleinske) i oko 10% polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA). Za razliku od zasićenih, nezasićene masne kiseline djeluju povoljno na organizam, smanjuju nivo kolesterola u krvi i rizik za kardiovaskularne komplikacije.

3. Hrana pržena u svinjskoj masti upija manje masnoće. Sve više konzumiranje svinjske masti je pod uticajem poznatih kuhara koji ju koriste u svojim restoranima, ali i nastojanjima da se očuva tradicija. Oduvijek je bila cijenjena kao kulinarska namirnica jer ima višu točku ključanja od drugih masti. Iz tog razloga, hrana pržena u svinjskoj masti apsorbira manje masnoće. Tijelo ih pretvara u energiju i pomažu u apsorpciji hranjivih materija, posebno vitamina koji su topivi u njoj (A, D, E i K).

SUMPOR

Kemijski element Sumpor nosi u periodnom sustavu elemenata simbol S, atomski (redni) broj mu je 16, a atomska masa mu iznosi 32,065(5). Mirisom podsjeća na šibice, lagan je i mekan. Netopljiv u vodi, ali je topljiv u nepolarnim otapalima, primjerice ugljikovu disulfidu (CS2), tetetraklorugljiku (CCl4) i toluenu (C6H5CH3). Slab je vodič topline i elektriciteta. Gori plavičastim plamenom pri čemu nastaje sumporov dioksid (SO2). Na povišenim temperaturama tvori spojeve s klorom, ugljikom, željezom i drugim elementima......… Nastavi dalje »

NATRIJ

Kemijski element Natrij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Na, atomski (redni) broj mu je 11, a atomska masa mu iznosi 22,98976928(2). Sodik je stari hrvatski naziv za natrij. Najrasprostranjeniji je element u prirodi, pa je vrlo teško naći uzorak neke tvari u kojem se, bar u tragovima ne nalazi poneki spoj natrija. Elektronska mu je konfiguracija 1s2 2s2 2p6 3s1.....… Nastavi dalje »

ŠEČER

Šećer je slatka kristalna ili praškasta supstanca, koja je bijela kada je čista, i sastoji se od saharoze koja se uglavnom dobija od šećerne repe i šećerne trske. Koristi se u raznoj hrani, pićima i lijekovima radi poboljšanja ukusa. Saharoza (C12H22O11) je disaharid koji se sastoji od molekula fruktoze i glukoze. Šećeri su kristalni ugljikohidrati, topivi u vodi, uključujući saharozu i laktozu (mliječni šećer). Imaju karakterističan sladak okus i klasificirani su kao monosaharidi, disaharidi i trisaharidi......… Nastavi dalje »

MANGAN

Mangan (Mn, latinski - manganium) je metal VIIB, grupe. Ima 15 izotopa čije se atomske mase nalaze između 49-62. Postojan je samo jedan- 55, koji čini skoro 100% sastava izotopa mangana koji se javljaju u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 950 ppm (eng. parts per million) u obliku rude koju čine mješavine nekoliko vrsta oksida. Važniji minerali su: braunit, piroluzit i hausmanit. Sva tri su oksidi mangana. Mangan je 1774 otkrio Johan Gottlieb Gahn ......… Nastavi dalje»

KLOR

Klor je najrasprostranjeniji halogeni element u prirodi. Kao ni ostalih halogenih elemenata, u prirodi ga nema u elementarnom stanju zbog velike kemijske reaktivnosti. Najčešće se nalazi u kloridima (NaCl, KCl i MgCl2), kojih ima u morskoj vodi, isušenim slanim jezerima i podzemnim nalazištima. Maseni udio kloridnih iona u moru je oko 1.94%, a u zemljinoj kori oko 0,013% (oko 130 ppm). Najvažniji minerali klora su halit (NaCl), silvin (KCl) i karnalit (KCl x MgCl2 * 6H2O). Ima oštar, bockajući miris i vrlo je otrovan......… Nastavi dalje »

KADMIJ

Kemijski element kadmij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cd, atomski (redni) broj mu je 48, a atomska masa mu iznosi 112,411(8). Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće. Kao prašina pri zagrijavanju burno reagira s jako oksidirajućim tvarima. Kadmij je kumulativan otrov; kada uđe u organizam, taloži se u bubrezima i ostaje gotovo cijelog života.......… Nastavi dalje »

ARSEN

As - latinski - arsenium je kemijski element sa simbolom As i atomskim brojem 33. U periodnom sistemu elemenata svrstan je u 4. periodu i 5. glavnu grupu (grupa 15) odnosno u dušikovu grupu. U prirodi se veoma rijetko može naći samorodan, uglavnom je rasprostranjen u obliku sulfida. Spada u polumetale, koji ovisi od modifikacije pokazuje metalne ili nemetalne osobine. ARSEN pripada u tzv. sistemske i akumulativne otrove a tu se krije i najveća opasnost......… Nastavi dalje»

MOLIBDEN

Molibden (Mo, latinski - molybdos) - je element 6. grupe kemijskih elemenata. Ime potječe od grčkog naziva za olovo - molybdos. Kemijski element molibden nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Mo, atomski (redni) broj mu je 42, a atomska masa mu iznosi 95,94(2). Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti. Važan je biogeni mikroelement. Molibden je mikroelement koji odigrava važnu ulogu u metabolizmu biljaka.......… Nastavi dalje »

BAKAR

U antičko doba dolazio je gotovo jedino s Cipra, pa je bio poznat pod nazivom "aes cyprium" (ciparska ruda) ili u kraćem obliku cyprium, a od tog naziva potječe latinsko ime cuprum, po čem je dobio simbol Cu u periodnom sustavu elemenata. Bakar je element neophodan za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma u tragovima. Visoka razina bakra se povezuje s bolestima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, shizofrenija, depresija i autizam.......… Nastavi dalje»